Aktuelna tema - zagađenje vazduha

Aktuelna tema - zagađenje vazduha

09. avgust 2021.

Nakon jučerašnjeg požara na deponiji u Vinči, sa svih strana smo bili zasuti informacijama o (ne)kvalitetu vazduha i s razlogom se zabrinuli.

Na deponiji se nalazi ogromna količina plastičnog otpada, guma, ambalaže od kučne hemije i sl., Sagorevanjem ovog otpada dolazi do oslobađanja toksičnih, kancerogenih, mutagenih i teratogenih (uzrokuje oštćenja na embrionu koji je u razvoju) supstanci. Opasne materije filtracijom vode kroz otpad završavaju u zemljištu, a samim tim i u biljkama, životinjama kroz lanac ishrane, vodi koju pijemo i hrani koju konzumiramo.

Samo za razgradnju papira i kartona na deponijama, potrebno je da u nekim slučajevima protekne i više stotina godina. Papir i karton polako se razgrađuju pod uslovima bez kiseonika, proizvodeći metan, gas staklene bašte. U slučajevima kada dođe do požara na deponiji, njegovo saniranje je dodatno otežano zbog debljine naslaga otpada.  Tada primetimo da vazduh dobije „miris“ „ a neretko i „boju“ u vidu dimne zavese.

Materije koje utiču na kvalitet vazduha su: sumpor dioksid (SO₂,), azotni oksidi (NOx), sitne čestice (PM2.5 i PM10), teški metali i druga toksična jedinjenja.

Sumpor dioksid (SO₂,) je veoma toksičan za ljude prilikom udisanja, jer u visokim koncentracijama može izazvati opasno nagomilavanje tečnosti u plućima - plućni edem. Dovoljno je jedno izlaganje visokoj koncentraciji, pa da se izazove stanje poput astme.

Azotni oksidi (NOx) izazivaju upalu disajnih puteva i smanje imunološke sposobnosti organizma.

Suspendovane  čestice, PM2.5 i PM10 su tzv. praškaste materije. Broj pored skraćenice PM označava veličinu čestice: PM10 su čestice manje od 10 mikrometara, PM2,5 čestice od 2,5 mikrometra ili manje.

PM2.5 čestice su četiri puta manje od PM10 čestica i iznose oko 3% prečnika ljudske dlake. Ove čestice su izuzetno opasne. S obzirom na to da su vrlo male i lagane, mogu ostati u vazduhu duže nego teže čestice i sposobne su da prođu kroz nos i grlo i prodru duboko u pluća, pa i u krvotok. Kada dođu do krvotoka, mogu izazvati ozbiljna oštećenja na plućima i srcu, kao i moždani udar.

Kako bi se u budućnosti smanjili rizici nastanka ovakvih požara, potrebno je da kao pojedinci i zajednica preduzmemo sve što je u našoj moći. Najpre treba preduzeti sve mere kojima bi se smanjila količina otpada koji završava na deponiji, a tu se pre svega misli na razdvajanje i reciklažu otpada,, ponovnu upotrebu onog koji je moguće koristiti, energetsko iskorišćenje smeća, a deponovanje preduzeti tek kao krajnju meru.

Pratite nas i na društvenim mrežama: